Jumat, 12 Juni 2009


IN SURAMADU BRIDGE....


Masih gondrong nih...jeito k lae?????

liu - liu  ida isin molik ne...eeee hahaeeeee Mestre karikkkkkkk


Jumat, 08 Mei 2009

E.S in Kupang-NTT


Ermera Students in Kupang-NTT


RONI

LETRATO NE'E HASAI IHA TASI IBUN BEBONUK NIAN....

I HAKARAK HATENE LIU MAUN NE'E HAKAT LIU TIA DEIT BA IHA BEBONUK......


Selasa, 28 April 2009

Me & my All Friends

Foto ini diambil di pantai Dili - Bebonuk....pada  

waktu liburan ke Timor Leste...,   Sedangkan yang membawa tas adalah pada saat Pulang dari Surabaya ke Timor Leste untuk menikmati hari libur bersama semua keluarga tercintaaaa..

Carlos Filipe Ximenes Belo


Carlos Filipe Ximenes Belo (Uailacama, Baucau, 3 de Fevereiro de 1948) é um bispo católico timorense que, em conjunto com José Ramos-Horta, foi agraciado com o Prémio Nobel da Paz de 1996, pelo seu trabalho "em prol de uma solução justa e pacífica para o conflito em Timor-Leste".
  • Biografia

Quinto filho de Domingos Vaz Filipe e de Ermelinda Baptista Filipe, Carlos Filipe Ximenes Belo nasceu na aldeia de Uailacama, concelho (hoje distrito) de Baucau, na costa norte do então Timor Português. O seu pai, professor primário, faleceu quando o jovem Carlos Filipe tinha apenas dois anos de idade. Os anos de infância foram passados nas escolas católicas de Baucau e Ossu, antes de ingressar no seminário de Daré, nos arredores de Díli, formando-se em 1968. Exceptuando um pequeno período entre 1974 e 1976 -- quando esteve em Timor e em Macau --, entre 1969 e 1981, Ximenes Belo repartiu o seu tempo entre Portugal e Roma, onde se tornou membro da congregação dos Salesianos e estudou filosofia e teologia antes de ser ordenado padre em 1980.

De regresso a Timor-Leste em Julho de 1981, Ximenes Belo esteve ligado ao Colégio Salesiano de Fatumaca, onde foi professor e director. Quando em 1983 se reformou Martinho da Costa Lopes, Carlos Filipe Ximenes Belo foi nomeado administrador apostólico da diocese de Díli, tornando-se chefe da igreja em Timor-Leste, respondendo exclusivamente perante o papa. Em 1988, em Lorium, Itália, foi consagrado como bispo.

A nomeação de Ximenes Belo foi do agrado do núncio apostólico em Jacarta e dos próprios líderes indonésios pela sua aparente submissão. No entanto, cinco meses bastaram para que, num sermão na sé catedral, Ximenes Belo tecesse veementes protestos contra as brutalidades do massacre de Craras em 1983, perpetrado pela Indonésia. Nos dias de ocupação, a igreja era a única instituição capaz de comunicar com o mundo exterior, o que levou Ximenes Belo a enviar sucessivas cartas a personalidades em todo o mundo, tentando vencer o isolamento imposto pelos indonésios e o desinteresse de grande parte da comunidade internacional e da própria Igreja Católica.

Em Fevereiro de 1989 Ximenes Belo escreveu ao presidente de Portugal, Mário Soares, ao papa João Paulo II e ao secretário-geral da ONU, Javier Pérez de Cuellar, reclamando por um referendo sob os auspícios da ONU sobre o futuro de Timor-Leste e pela ajuda internacional ao povo timorense que estava "a morrer como povo e como nação". No entanto, quando a carta dirigida à ONU se tornou pública em Abril, Ximenes Belo tornou-se uma figura pouco querida pelas autoridades indonésias. Esta situação veio a piorar ainda mais quando o bispo deu abrigo na sua própria casa a jovens que tinham escapado ao massacre de Santa Cruz (1991) e denunciou os números das vítimas mortais.

A sua obra corajosa em prol dos timorenses e em busca da paz e da reconciliação foi internacionalmente reconhecida quando, em conjunto com José Ramos-Horta, lhe foi entregue o Prémio Nobel da Paz em Dezembro de 1996. Na sequência deste reconhecimento, Ximenes Belo teve oportunidade de se reunir com Bill Clinton dos Estados Unidos e Nelson Mandela da África do Sul.

Após a independência de Timor-Leste, a 20 de Maio de 2002, a saúde do bispo começou a esmorecer perante a pressão dos acontecimentos que tinha vivido. O papa João Paulo II aceitou a sua demissão como administrador apostólico de Díli em 26 de Novembro de 2002. Após se ter retirado, Ximenes Belo viajou para Portugal para receber tratamento médico. No início de 2004, houve numerosos pedidos para que se candidatasse à presidência da república de Timor-Leste. No entanto, em Maio de 2004 declarou à televisão estatal portuguesa RTP que não autorizaria que o seu nome fosse considerado para nomeação. "Decidi deixar a política para os políticos" -- afirmou.

Com a saúde restabelecida, em meados de 2004 Ximenes Belo aceitou a ordem da Santa Sé para fazer trabalho de missionação na diocese de Maputo, como membro da congregação dos Salesianos em Moçambique.

D. Ximenes Belo é doutor «honoris causa» pela Universidade do Porto, por proposta da respectiva Faculdade de Letras (investido em Outubro de 2000, juntamente com Xanana Gusmão e José Ramos-Horta).

Pertemuan Mahasiswa HIMER dengan Lider Politik lokal Ermera dan Para Pelajar Lokal dan Pemuda



Dalam Pertemuan yang belangsung selama Dua hari, dimana di tempatkan di kabupaten Ermera yaitu Kota Gleno dan Ermera, dimana pertemuan dihadiri para Lider Politik dan Pelajar dan Pemuda Ermera pada khususnya guna membahas perkembangan sumber daya manusia yang begitu relatif minim di Kabupaten Ermera.

Dalam pertemuan tersebut ada beberapa program penting yang disampaikan yaitu:
  1. Bagaimana cara untuk meperluas sumber daya manusia di Kabupaten Ermera pada Khususnya.
  2. Memperat hubungan antar Mahasiswa,Pelajar,dan kaum muda pada khususnya.
  3. Memperkenalkan kehidupan kuliah di Luar negri khusunya Di Indonesia.

Dari,program - program yang disampaikan ini bertujuan untuk menarik minat dan semangat juang para Pemuda,Pelajar Timor Leste pada umumnya dan kab.Ermera pada khusunya.Guna meningkatkan kwalitas dan kwantitas sumber daya manusia yang masih minim pada umumnya.

Minggu, 05 April 2009

RENETIL

RENETIL, REFORMASI NO REFERENDUM

(Hakerek ba selebrasaun tinan 10 Referendum)

Ato Costa*

Iha statuto RENETIL inisio hateten klaru kona ba stratejia importante tolu ba luta ukun rasik an nian. Ida mak Indonesiasaun no internalizasaun konflitu Timor Leste; rua, Isola membros RENETIL husi kultura Indonesia nian; tolu, Perpara rekursu profesionais ba ukun rasik an. Ho lia fuan seluk bele esplika katak, stratejia premeiru ne’e hare oinsa atu manan funu. Stratejia segundu, sei nafatin ho dalan oinsa atu manan funu maibe mos hanoin oinsa la lori eransa ukun Indonesia nian (Rejime Soeharto) mai tempo Timor Leste ukun an nian. Stratejia terseiru, liu-liu atu hare oinsa bele priense ukun rasik an ho rekursu humanu nebe iha kapasidade no spiritu nasionalismo. Stratejia importante tolu ne’e abut iha prinsipiu “libertasaun Nasional”. Libertasaun Nasional laos signifika libertasaun politico deit maibe mos libertasaun social, cultural no ekonomia. Atu existensia no kontinuasaun nasaun ida nian ba moris rohan laek la suficiente wainhira iha deit teritoriu, bandeira, hymne nasional, no simblo sira seluk maibe persija moris iha aspeitu social no ekonomia mos. Aspeitu ikus ne’e esplika iha RENETIL nia statute nudar ‘libertasaun povu’.

Iha hakerek ida ne’e sei foka liu ba suksesu uniku no importante ida nebe organizasaun halo iha nia esforsu ba stratejia premeiru no hakerek mos uituan kona ba stratejia Segundo. Importansia husi hakerek ida ne’e atu hatudu deit oinsa RENETIL halao tiha ona papel importante no determinante ida iha prosesu ukun rasik an nian. Stratejia importante ida nebe atu diskuti iha ne’e mak ‘Indoneziasaun no Internasionalizasaun konflitu Timor Leste’ nian. Implementasaun stratejia ida ne’e mak fo spiritu ba prosesu reformasi iha Indonesia. Atu implementa stratejia hirak ne’e strutura RENETIL hafahe ba servisu tolu nebe importante, DIGERIN (Dirasaun Geral Indonesia), DIGAREX (Dirasaun Geral Exterior) no mos DIGERTIL (Dirasaun Geral Timor Leste). Strutura tolu ne’e iha ligasaun forte ba malu no interdependensia bo’ot, liu-liu iha parte komunikasaun no advokasia. DIGERTIL iha papel importante atu fo sai informasaun husi Timor Leste laran ba DIGERIN (Indonesia) no DIGEREX (Portugal) hodi sai nudar dadus ba produtus kampanye ukun rasik an nian. Iha inisiu kedas organizasaun ne’e rekoinese katak funu ‘taka matan’ deit hasoru Indonesia sei la ajuda prosesu ukun rasik an. Libertasaun laos lao mesak ka uniku maibe libertasaun tenki lao hamutuk ho prosesu konsientizasaun. Prosesu ida ne’e halo ho hanoin atu ema Indonesia bele iha konsiensia ba kazu Timor Leste nian no nakfilak hamutuk ho libertadores hodi luta ba ukun rasik an. Konsientizasaun ida ne’e laos deit atu fo libertasaun politika maibe mos fo libertasaun pensamentu ba pesoal sira nebe iha hanoin katak opresaun (tekanan) mak dalan uniku hodi bele mantein status quo.

RENETIL halo prosesu konsientizasaun tuir dalan oin-oin. Wainhira organizasaun ne’e hari fou-foun iha Bali-Indonesia no mosu kapturasaun ba nia lideransa sira, depois de demonstrasaun iha Jakarta, hamosu kedas perguntas iha ema Indonesia sira nia hanoin ‘saida mak sala ho prezensa Indonesia iha Timor-Leste?’Perguntas ida ne’e importante hodi loke ema balun nia hanoin hodi buka hatene saida lolos mak rejime Soeharto halo ba Timor Leste. Iha trajedia bo’ot oin-oin nebe akontese iha Timor Leste iha tempu neba maibe informasaun kona ba trajedia sira ne’e taka met-metin ba public Indonesia nian. Linguazen Soeharto ho nia ema sira domina media no meius komunikasaun hotu-hotu. Nune, ema Indonesia barak mak lakon sira nia neon kritis ba sira nia estadu no kontinua suporta status quo.

Militantes sira uza simblo-simblo revolusaun nian hodi hatudu ita nia diferensia. Asaun simboliku sira nebe RENETIL halo mak liu husi kaer liman kumu metin, hatais kamijola sira nebe hatudu simblo bandeira Timor Leste, uza naran Timor Leste hodi hateten orijinalidade ita nian iha enkontru ho Indoneziu sira, lori bandeira Timor Leste iha asaun solidaridade ho Indonesia nia pro-demokrasia sira, uza lia fuan Maubere hodi refere ba povo opresidu iha Timor Leste, hatudu Tebe-Tebe nudar expresaun luta ita nian, no seluk-seluk tan. Simblo hirak ne’e iha poder representasaun nebe bo’ot no hamosu perguntas iha ema Indoneziu sira nia ulun, hamosu diskursu iha sira nia hanoin, no fo mos mensajen katak ita, Timor Leste, diferente ho sira. Wainhira utiliza simblo sira ne’e fanun ema Indonesia barak, liu-liu klase mediu hodi kestiona sira nia ukun nain kona ba prezensa Indonesia iha Timor Leste. Ba membros RENETIL ida-idak wainhira ema Indoneziu husu ba sira kona ba Timor Leste mak husi neba kedas sira hatene ona katak Timor Leste bei-beik ba bei-beik besik ba ukun rasik an ona.

Wainhira mosu demonstrasaun iha Indonesia, liu-liu demonstrasaun brani nebe studantes no juventude sira halo iha fatin publiku (kampus, DPR, dalan bo’ot) no embaixada sira, fo dalan ba diskursu publiku kona ba presensa Indonesia nian iha Timor Leste. Maibe tenki rekoinese katak iha inisiu, diskursu kona ba hahalok rejime Soeharto nian iha Timor Leste lao iha spasu limitadu, dala barak liu lao iha spasu klandestina. Informasaun no dadus barak nebe lideransa studantes sira uza iha diskursu sira ne’e barak liu mai husi Timor Leste, liu-liu husi rede klandestina hirak nebe servisu makas hodi fahe informasaun sai ba liur. Lideransa organizasaun nian, ho informasaun no dadus hirak nebe mai hetan husi Timor Leste, konsege haluan spasu klandestina hirak ne’e ba area oin-oin.

Diskusaun akademiku no diskusaun movimentu pro-demokrasia sira nian sempre sai nudar fatin ba studantes Timor Leste nian hodi expresa sira nia hanoin kona ba rejime Soeharto. Dala barak iha diskusaun laran, studantes sira hahu fo koinese sira nia an nudar ‘mahasiswa Leste ’. Leste, iha tempu nebe refere ba Timor Leste, hanesan nasaun independente laos Timor-Timur nebe inklui iha provinsia Indonesia nian. Ida ne’e deit mos fo ona imajen no perguntas ba academia Indonesia sira no mos grupo movimento pro-demokrasia sira hodi buka hatene ‘tansa mak ema Timor Leste la sente nudar parte ba Indonesia.

Nune, Indonesiasaun de konflitu Timor Leste lao iha nivel oin-oin. RENETIL mos halo rede servisu diak ho grupo pro-demokrasia sira. Membros sira mos hola parte iha organizasaun pro-demokrasi sira, hanesan AJI, PMKRI, GMNI, SMID, SPRIM, PRD, SBSI, PUDI, INFIGHT, SOLIDAMOR, no seluk-seluk tan hodi buka suporta no kontinua konsientiza maluk Indonesia sira kona ba Timor Leste nia kauza. Kolaborasaun ho grupo pro-demokrasia sira ne’e atu luta ba kauza rua nebe iha relasaun metin, ukun rasik an no demokrasia. Militantes nia involvementu ho grupo pro-demokrasi sira ho hanoin ida katak demokrasi ba Indonesia mak sei fo dalan ba ukun rasik an iha Timor Leste, vice versa. Involvementu militantes nian hahu husi diskusaun to’o ba manufestasaun oin-oin atu tulun hari lalais demokrasi iha Indonesia, inklui buka oinsa halo monu rejime Soeharto. Nune grupo pro-demokrasia sira mos partisipa iha demonstrasaun sira nebe studantes sira halo ba kauza ukun rasik an nian.

RENETIL nia involvementu metin liu mak ho grupo pro-demokrasia PRD (Persatuan Rakyat Demokrat) ka Partai Rakyat Demokrat iha tempu ikus nian. Ho grupo radikal ida ne’e RENETIL iha relasaun emosional forte tan militantes sira dala barak involve iha konfrontasaun oin-oin ho polisia no mos militar Indonesia ho grupo ida ne’e iha demonstrasaun balun. Ida ne’e mos mak grupo premeiru nebe publikamente suporta ukun rasik an ba Timor Leste liu husi dalan Referendum. PRD nia manifesto (pajina 5) hateten’ "Tan ne’e kolonializasaun iha Timor Leste tenki sai nudar parte ida ba ita nia programa, laos deit nudar embel-embel solidaridade . Luta ba demokrasia iha Indonesia la kompletu no falsu se la liga ho ezijensia ukun rasik an povo Maubere.”

Aparte husi grupo ida ne’e iha mos individuais no grupo sira seluk nebe mosu hodi fo suporta ba ukun rasik an Timor Leste. George Junus Aditjondro (Companheiro Rai Lakan) mak lider proiminente nebe hatudu nia suporta ba luta ukun rasik an husi kedas inisiu invasaun Indonesia. Grupo FORTILOS, nebe fo an tomak ba kampanye no perparasaun social oin-oin iha inisiu prosesu Referendum. No mos grupo no individuais sira seluk nebe labele temi hotu iha artikel badak ida ne’e.

Maibe hau hakarak temi ema special liu iha istoria influensia RENETIL nian iha prosesu reformasi Indonesia, Romo Mangun (matebian ona). Padre ida ne’e, ema ida nebe bele hatu’ur nudar heroi Timor Leste ida mos. Nia laos deit halo influensia maka’as ba ema Indonesia sira, liu-liu grupo Katolik sira maibe mos kontinua sai mata dalan ba studantes sira nia luta ba ukun rasik an no movimento demokrasia iha Indonesia. Iha informasaun husi lideransa balun hateten katak Romo Mangun mak konsege influensia Presidente Habiebie hodi hasai opsaun ba Timor Leste. Informasaun ne’e nia los iha grao ida a’as tamba Romo Mangun mak Habibie nia kolega diak ida mos. Nia rasik mos iha relasaun metin ho grupo muslumano moderadu sira hanesan Gus Dur ho nia grupo. Husi Romo Mangun mak Habibie lori idea opsaun ne’e ba diskuti ho ICMI, enkontru gabinete, no depois fo sai ba publiku. ICMI rasik iha tempu barak kestiona governo Indonesia nia interese nebe hanoin atu kontinua mantein Timor Leste nudar parte ba Indonesia. Dr. Amien Rais, eis Chefi Jeral Muhamadiyah, iha 1996, mos hateten katak “wainhira iha prosesu tinan 3 ka 4 mai la klaru…se povo Timor Leste hakarak Referendum mak hau sei hateten katak diak liu fo opurtunidade ida ne’e ba sira. Ida ne’e sei diak ba sira diak mos ba Indonesia” (Patrick Walters "Let East Timor Decide"; Muslem Chief", The Australian, 11 Desember 1996).
Habibie rasik hanoin katak nia sei la manan buat ida no la lakon buat ida husi ukun rasik an Timor Leste nian. Embo’ot Indonesia balun mos, inklui Jeneral Wiranto, mos hanoin katak husik Timor Leste sei halo Indonesia la hetan todan sira nebe durante ne’e simu.

Persija rekoinese katak reformasi iha Indonesia mos laos akontese tan deit Timor Leste nia kauza. Ita kontribui maka’as ba reformasi ne’e husi dalan oi-oin, iha hakerek ne’e cita liu RENETIL nia papel. Maibe persija komprende mos katak konstelasaun social, politik no ekonomia Indonesia, rejiaun no mundo mos fo opurtunidade ba reformasi ne’e hodi mosu. Problema entre civil no militar, korupsaun, ideolojia dezenvolvementu, krizi ekonomia no politizasaun burokrasi mak parte sira nebe fo kontribuisaun makas hodi hasae nesesidades ba luta demokrasi iha Indonesia. Konsiensia sira ne’e mos mak lori militantes sira ba involve iha asaun oin-oin hamutuk ho studantes no jovens Indonesia sira. Luta hamutuk ne’e ikus mai loke dalan duni ba ukun rasik an liu husi pulitika ‘dua opsi’ Gabineti Habibie nian.

Rekoinese katak Referendum mak impetus ba decizaun povo Timor Leste , tan ne’e sakrifisiu ba luta ukun rasik tenki sai parte ba nesesidades ema hotu nian, inklui studantes no juventude. Wainhira opsaun ne’e mosu, iha Indonesia, RENETIL hahu halo mobilizasaun bo’ot ho spiritu ‘diak liu lakon titlu (gelar) do que lakon nasaun’ lori studantes atus-ba-atus fila hikas mai Timor Leste hodi suporta kampanye ukun rasik an nian. Militantes sira mos lao ba rai Indonesia sira seluk hodi hatutan kampanye no perpara ema Timor Leste hodi ba vota iha Referendum.

Komunidade internasional halo kedas advokasia hodi dudu prosesu ba Referendum, inklui UNO. Dirasaun Exterior RENETIL nian mos halao papel importante iha prosesu hirak ne’e. Militantes sira iha Portugal, Inglatera, Australia no rai sel-seluk halo servisu ba kampanye oin-oin hodi dudu prosesu Referendum akontese lalais iha Timor Leste. Servisu bo’ot ida nebe RENETIL hatudu nia kontribusaun maka’as Proklamasaun Magna Carta 15 Abril 2008 iha Peniche, Portugal. Iha Indonesia RENETIL hetan previlejiu bo’ot hodi organiza kampanye no mobiliza votantes sira. Lideransa balun hetan fiar hodi lidera kampanye iha Timor Leste. Lasama (agora President Parlementu Nasional) rasik mak lidera mos komisaun ida iha CPCC, ne’e komisaun ida nebe halo konta kampanye CNRT nian. Ho lideransa Asanami nian (agora Ministru Agrikultura) no apelu Xanana konsege lori hamutuk organizasaun juventude sira nebe luta ba ukun rasik an iha Presidium Loriko Ass’wain nia okos. RENETIL nudar organizasaun mos forma ninia ekipa rasik hodi ba halao kampanye iha distritos sira hotu Timor Leste laran tomak.

Nudar organizasaun nebe iha experiensia servisu ba area advokasia, organizasaun ne’e hatudu duni katak sira iha kapasidade hodi mobiliza no advokasia prosesu kampanye nian iha Timor Leste laran tomak. Medium ba kampanye nian nebe RENETIL halao liu husi media Vox Populi, Liberta no Radio Matebian. Aparte husi ida ne’e membros sira lao ba distritos sira hodi halao kampanye door-to-door, enkontros politico no seluk-seluk tan. Prosesu kampanye Referendum ne’e rasik halo RENETIL lakon ass’wain balun, hanesan Bedinho iha Kulu-Hun, Ameu iha Becora, Gaspar, no seluk-seluk tan nebe la temi hotu iha ne’e.

Maski RENETIL halo suksesu ona stratejia ida uluk maibe kontinua debe stratejia rua seluk. Stratejia rua seluk mak; ida, Isola membros RENETIL husi kultura Indonesia; rua, Perpara rekursu profesionais ba ukun rasik an. Ba dahuluk, kultura ukun rejime Soeharto nian seidauk husik membros RENETIL balun nia ulun. Pratika korupsaun kontinua daet iha membros balun nia servisu, abuzu do poder sai mos pratika serviso membros balun nian iha ninia instituisaun, pratika politika la saudavel mos hahu ha’an nei-neik neon membros balun sira nian no buat seluk-seluk tan nebe la temi iha ne’e. Ba ida ikus nian, RENETIL la konsege forma profesionais hotu-hotu. Bele hare momos nasaun ne’e persija tebes ema ho kapasidade oin-oin hodi lori no mantein nasaun ne’e ba oin. Areas importante balun nebe susar atu hetan ema ho kapasidade naton mak Lei, IT, Rekursu Naturais, Jestaun Finansas, no Jestaun Rekursu Humano.

Ikus ne’e, liu-liu iha prosesu priense ukun rasik an, RENETIL hakat tiha ba implementasaun stratejia rua ikus nebe temi ona nudar implementasaun incompleta. Iha Kongresu dala tolu nebe halao husi tinan 2000 to’o 2008, organizasaun ne’e re-stratejia tiha ona stratejia rua ikus ba stratejia nebe diferente maibe iha ligasaun forte ho stratejia nebe seidauk kompleta durante ninia implementasaun. Stratejia nebe establese husi Kongresu 2008 mak hanesan tuir mai ne’e: 1) Desenvolve kapacidade intelektual no kapacidade analiza assuntus socio-politku no ekonomiku; 2) Promove valores cultural no edukasaun cidadania hodi hametin sentidu estadu no soberania Timor-Leste; 3) Participa iha gestaun rekursus naturais hodi desenvolve ekonomia nebe justu no sustentavel; 4)Tau matan ba implementasaun lei no governasaun estadu hodi hametin instituisaun estadu; 5) Promove kooperasaun institucional; 6) Desenvolve RENETIL sai espasu aprendizagen no formasaun lideransa ba futuru.

Dala ikus, istoria RENETIL ne’e laos oferese ba membros sira atu louva deit maibe mos kontinua kaer nudar spiritu. Istoria ida ne’e husik hela valores oin-oin ba luta foun hodi priense ukun rasik an nebe hetan. Valores importante nebe RENETIL husik hela mak oinsa hatudu ita nia empathy ka sientemento ba terus ema seluk nian. Istoria ne’e mos hatudu katak intelektualidade deit la to’o tenki liga mos ho humanismo pratika. Pratika humanismo ne’e atu hateten katak tenki louva dignidade ema nian. Tan iha konsiensia katak ema hotu-hotu iha nia rasionalidade no fiar. Ida ne’e bele hateten lolos katak istoria hakarak husu atu joven sira respeitu diferensas ideas, opiniaun, ideolojia no hili.

Ho ida ne’e hau hakarak cita Romo Mangun nia hanoin. Romo Mangun husu atu joven sira hanoin iha era pasca-Einstein. Signifika, joven sira tenki hanoin multidimensional no loke an ba karakter relatividade husi realidade sira nebe mosu. Komprensaun ba Romo Mangun nia hanoin ida ne’e signifika joven sira labele iha hanoin ho valor absoluta ba saida mak sira aprende no mantein rigidu (kaku) ba sira nia prinsipius. Koinese dimensaun bar-barak no relatividade husi realidade ka ideas ida mak buka’e importante ba lideransa iha future. Romo Mangun pratika duni saida mak nia hanoin hodi fo an tomak ba prosesu ukun rasik an Timor Leste. Fiar katak Romo Mangun nia hanoin sei buras nafatin iha joven sira, liu-liu membros RENETIL sira nia ulun no neon.

*Ativista RENETIL iha Dili

ISU MISTISUS IHA ELIT POLITIKU NIA LET

Iha tempu badak liu ba’a mosu issu ida mak halo sosiadade Timor-Leste ‘isin makas’ atu loke ibun hodi koalia sobre issu ne’e tamba senti sensitivu. Issu ne’e husi prinsipiu relasiona ho preokupasaun Igreja Katolika kona ba’a feto Timor nebe’e mak iha tempu ikus ne’e ‘hola-malu’ naba-naban ho mane Chines no mane estrageiro seluk. Iha parte ida depois de Igreja Katolika foti lian makas kontra aktus ‘hola-malu’ ne’e, parte seluk mosu mos politiku’nain balun kestiona sobre lideransa nasaun ne’e nian nebe’e mak iha postu principais lidera husi Timor o’an ho rasas misturadus (sidadaun nebe’e rezulta husi kaben misturadu entre aman ka inan mai husi rai leur), ka normalmente ema bolu mistisus.

Hare ba’a preokupasoins Igreja kona ba’a asuntu ne’e, ita bele dehan katak dalaruma Igreja preokupa ho aktus ‘hola-malu’ entre feto Timor ho mane Chines ka estraigeiru seluk nebe’e mak sem iha ‘bensaun’ husi Igreja, no Igreja hare aktus ne’e nia impaktu ba’a vida kultural povu nian iha futuru, sedangkan politiku’nain balun hare liu ba’a aspektu politika de rasas husi lideransa nasaun ne’e nian. Maibe preokupasaun husi parte rua ne’e hotu ninia dikin (ujung-ujungnya) sei halai no hamosu sentimentu kona ba’a rasas iha prezente no mos iha futuru. Hanesan agora dadaun balun komenta ona hodi dehan Timor o’an original maka Timor o’an husi foho, la’os Timor o’an husi tasi. Tebes ka?!

Issu mistisus la’os buat foun iha palku politika nasional Timor-Leste. Wainhira ita hare ba’a istoria politika husi movimentu Fretilin nian rasik, issu ne’e mosu mos iha tempu da resistensia iha Ailran. Iha tinan 1977 mosu konflitus entre Proklamador da Independensia, Francisco Xavier do Amaral ho Nicolau Lobato no membros Comite Central Fretilin sira seluk iha mos relasaun ho issu rasista ne’e. Husi Francisco Xavier nia parte hateten katak grupu ki’ik rasas mistisus sira mak iha liu influensia no domina CC Fretilin. Maibe issu rasista iha Ailaran la sai ba’a bo’ot tamba depois de Nicolau Lobato substitui Francisco Xavier do Amaral nia kargu nudar Presidente da Republika, komponentes resistensia tomak tau liu konsentrasaun ba’a funu hasoru okupasaun illegal Indonesia.

Iha tempu ohin loron, ita mos hare iha eleisaun iha tinan 2007 liu ba’a, politiku no partidu balun hu’u fali mos issu rasista ne’e maibe isu ne’e mos la’a sai ba’a bo’ot. Hafoin dadaun bes-besik nomeiasaun Ir. Mario Viegas Carrascalao ba’a VPM-2, rona mos katak Longinhos Monteiro atu lidera instituisaun PNTL, Dra. Ana Pessoa atu ba’a lidera instituisaun PGR, no rona tan mos katak rasas mistisu balun atu ba’a sai embaixador iha rai seluk, derepente issu mistisu ne’e komesa sai fali issu ida manas iha politiku na’in sira nia let.

Issu mistisu nudar issu ida sensisitivu teb-tebes iha tempu ida ne’e tamba Timor-Leste foin mak ‘atravesa’ konflitus etniku Leste no Oeste iha tempu badak liu ba’a. Maski issu mistisu ne’e sensitivu maibe verbalmente issu ne’e ema barak sempre koalia, li-liu iha elit politiku sira nia let. Bazeia ba’a razaun katak labele konsidera sentimentus rasismu nudar buat ida tabu atu diskuti, tenki diskuti atu loke konsiensia ema hotu nian, no buka solusaun diak ida atu sosiadade Timor-Leste sei la mewarisi sentimentu rasista ne’e iha futuru, ita presiza tetu duni atu diskuti. Wainhira ita hotu reseiu no loke ibun to’os atu koalia ka diskuti kona ba’a sentimentu rasismu ne’e maibe realidade hatudu katak iha ita nia sosiadade transisional (masyarakat transisional) ne’e sempre no gosta suku-bok issu ne’e maka sei hamosu improporsionalidade isu rasismu ne’e iha sosiadade nia let. Ho pozisaun reseiu, tauk, no buka atu budu mat-matak isu ne’e iha ema id-idak nia fuan maka ita rasik sei kuda ‘bom waktu’ nebe’e mak bele nakfera iha loron oin nebe’e sei mai.

Koalia kona ba’a mistisu, ita presiza konsidera katak rasas mistisus nudar realidade sosial nebe’e mak existe iha sosiadade Timor-Leste. Mistisus existe tamba konsekwensia husi kolonialismu no mekantrianismu nebe’e rezulta imigrantes tama-sai husi nasaun ba’a nasaun. Iha tinan rihun no atus liu ba’a koloanialismu no mekantrianismu la’os tama deit iha Timor maibe tama mos iha rai barak iha mundu ne’e. Rai barak iha mundu ne’e mosu mos kaben misturadus nebe’e rezultas o’an mistisus, inklui mos Estados Unidos Amerika nebe’e mak oras ne’e dadaun ninia presidente ema mistisu ida, Barak Husein Obama, aman Kenya inan Amerika.

Defisil iha oras ne’e, no mos difisil ba’a iha futuru atu ita bele hetan nasaun nebe’e mak ho sosiadade ida origin. Dalaruma lokal balun iha nasaun laran mak sei moris sosiadade origen balun tamba ‘sira rasik isola’ sira nia a’an ba’a influensia husi external ho razaun atu hametin tradisaun. Tempu liu ba’a iha Timor-Leste, dalaruma suku Ilimanuk bele sai izemplu. Suku Ilimanuk desde tempu kolonialismu Portugues la koi simu no la loke a’an ba’a influensia husi rai leur. Sosiadade Ilimanuk la’os la loke a’an ba’a influensia mala’e nian deit, maibe la loke a’an ba’a mos sosiadade seluk iha Timor laran. Hakerek’nain sei lembra iha tempu da resistensia provolta de tinan 1977 Falintil halo konfrontasaun militar ho suku Ilimanuk e rezulta ema lubuk mate no kaptura ema balun husi suku Liras (suku ida vizinho ho suku Ilimanuk nebe’e suporta suco Ilimanuk), maibe tempu neba’a konfrontasaun militar ne’e la konsege konvein suku Ilimanuk hodi moris hamutuk ho sosiadade Timor seluk. Iha tempu Indonesia, Igreja katolika konsege loke kontaktus limitadu ho suco Ilimanuk.

Koalia kona ba’a rasas misturadus iha rai ne’e, Ramos-Horta ka Mario Carrascalao no rasas mistisus sel-seluk tan nunka espera iha sira nia vida katak sira sei moris iha mundu ne’e liu husi aman Mala’e no inan Timor, no moris-bo’ot iha teritoriu Timor nia leten. La iha buat ida mak sala husi rasas misturadus, tamba rasas ne’e existe nudar konsekwensia kolonialismu nian. Kolonialismu iha nebe’e deit sempre lori buat a’at barak, maibe la’os la iha buat diak husi kolonialismu. Minimal, liu husi kolonialismu maka ita nia avon sira tempu neba’a hatene mos katak la’os sira mesak deit mak moris iha kalohan ne’e nia okos. Se la iha kolonialismu maka ita sei la temi Timor-Leste nebe’e prekore husi Oekusi to’o Jaco. Dalaruma se la iha kolonialismu maka sei la mosu mos esperitu nasionalismu ida forte iha sosiadade oprimidus nia let hodi hamrik hamutuk luta ba’a libertasaun nasional. Timor-Leste existe nudar nasaun independente tamba mos faktor kolonialismu.

Hakait lideransa iha Timor-Leste Independente ho isu mistisus maka ita presiza hare katak lideransa sira nebe’e mak agora dadaun lidera nasaun ne’e tamba konsekwensia da istoria sosial e politika Timor-Leste nian. Sosiadade nasaun ne’e tenki aseita katak iha tinan 1975 rasas mistisus barak teb-tebes mak hamrik mos iha oin ka hamrik lesuk hodi hasoru kolonialismu Portugues nia ukun. Mosu partidus lubuk ida iha tinan 1974 hanesan movimento Fretilin, UDT, Apodeti no partidu sel-seluk tan la ses mos husi kontribuisaun husi Timor o’an ho rasas misturadus. Mistisus aktivu iha palku politika tempu kolonial Portugues dalaruma tamba sira nia rasa husi aman nebe’e revoltozu (desterados husi governo Portugues), no hare ba’a inan nia rasa nebe’e ser oprimidus iha tempu kolonial. Faktor determinante ida mos mak iha tempu kolonial Portugues rasa mistisus barak mak iha liu oportunidade no fasilidade atu eskola hodi aprende, hatene no iha konhesimentu politika nebe’e diak no luan duke Timor o’an nebe’e mak la’os husi rasa misturadu. Hare ba’a iha tempu ukun a’an ne’e, tempu nebe’e mak gerasaun 1975 sidauk reforma husi palku politika nasional maka la presiza hakfodak wainhira dominasaun kadeira poder-politika nian sei lidera nafatin husi gerasaun’75. Hakerek’nain fiar katak iha tinan badak nebe’e mak sei mai, sei mosu ekilibrasaun ida diak iha estrutura governo no estadu tamba iha tempu Indonesia no tempu ukun a’an ne’e iha oportunidade ida luan no hanesan ba’a Timor o’an hotu atu eskola.

Hare ba’a issu rasista ne’e, principal ba’a longu prazu governu no estadu presiza halo kontinuasaun atu Timor o’an tomak hetan nafatin oportunidade no fasilidade hanesan iha area hot-hotu, li-liu iha area edukasaun, tamba ho no liu husi oportunidade no fasilidade nebe’e hanesan bele lori solusaun ida diak hodi minimiza no halakon sentimentu rasismu no etniku iha povu nia moris lor-loron. Oportunidade, fasilidade no estimulasaun presiza fo’o no fahe hanesan ba’a Timor o’an hot-hotu, tamba karik iha deit ema ka grupu ida mak hetan liu oportunidade no fasilidade maka ekonomikamente ema ka grupu limitadu ne’e mak sei iha liu k’bit atu prepara sira nia o’an ba’a estuda iha eskola nebe’e mak ho kualidade diak, atu nune’e sira nia o’an loron ikus bele prega nafatin kondisoins atu ‘simu estafeta’ hodi ukun nasaun ne’e iha futuru. Ema ka grupu nebe’e mak iha liu k’bit atu prepara o’an sira hodi hetan diak iha futuru mak Ema Bo’ot sira. Ema bo’ot sempre iha osan bo’ot, hetan oportunidades luan, no iha fasilidade barak atu prepara sira nia o’an. Se wainhira siklus ne’e existe maka ita rasik mak sei hamosu injustisa estruktural iha nasaun no sosiadade ne’e nia let. Injustisa estruktural geralmente siknifika katak ema ka sosiadade ida moris mai sai beik no kiak la’os tamba ninia rasa ne’e mak beik ka kiak nanis, maibe sistema no estrutura socio-politika-kultural mak bobar no kesi ema ka sosiadade ne’e atu la hetan oportunidade hodi desenvolve sira nia a’an.

Principal ba’a kurtu prazu, governu no estadu presiza tetu atu keta tau kondisaun hanesan lingua portugues ba’a ema ka sidadaun ida atu hetan servisu iha repartisaun governu ka estadu nian. Tamba wainhira ema ida tenki hatene uluk lingua portugues mak bele servisu iha repartisaun governu no estadu maka indereitamente iha tinan 4 ka 5 nebe’e mak sei mai rasa ka etniku balun nia o’an deit mak iha liu posibilidade no prega liu kondisoins atu tur iha repartisaun governu no estadu tamba domina lian portugues. Se kondisaun ne’e mak mosu maka sei bele hamosu social jealousy (kecemburuan social).

Alem de lingua portugues, social jealousy bele mosu atravez mos husi atetude ka moris exklusivu husi rasa balun nian. Rasa ida labele konsidera a’an nudar ‘rasa superior/ras unggul’ duke rasa seluk iha nasaun ne’e. Tamba, Timor nudar nasaun presiza la’o nafatin ba’a oin atu nune’e bele alkansa objetivu ukun rasik a’an. Nudar sidadaun nasaun ne’e nian, id-idak presiza lori esperitu nasionalismu Timorenses hodi kombate issu, hahalok no lalaok rasistas nian iha prezente no mos iha futuru. Timor la konhese ‘nasionalistas metan’, ‘nasionalista mutin’ ka ‘nasionalista amarelu’ iha ninia istoria da luta. Tuir istoria luta ba’a libertasaun nasional no artigu 3 Konstituisaun RDTL, Timor-Leste komunga nasionalista Timorenses. ****END***** (Artigu ne'e hatun mos iha Timor Post, Edisaun 24/3/09).
by :
ilipe Rodriguês Pereira_forum haksesuk

Lei Pensaun Vitalisia: LEI CORUPTA

"Laws grind the poor, and rich men rule the law"–. (Oliver Goldsmith).

Kriasaun Lei Pensaun Vitalícia (LPV) ba eis-titulares e nune’e mos Lei Pensão Mensal Vitalícia dos Deputados e Outras Regalias -LPMVDOR- husi autoridades politika iha fim de mandatu politika tinan 2007 liu ba bele hare hanesan buat nebe’e mak Oliver Goldsmith hateten iha leten, “lei sama-hanehan ema kiak, no ema riku maneija lei.” Ida ne’e siknifika katak ema riku (riku materia, riku poder) maneija lei atu sama-hanehan ema kiak sira. Kritikas kona ba’a LPV/LPMVDOR ne’e mosu husi komunidades, no kritikas ne’e sai a’as wainhira Dr. Mari Alkatiri bazeia ba’a LPV husu ninia direitu pensaun vitalicia nudar eis-titular iha nasaun ne’e.

LPV ba eis-titulares iha nasaun barak existe, maibe LPV ho montante nebe’e mak mensiona iha LPV Timor-Leste nian nebe’e mak atu cobre nececidades tomak eis-titulares ho sira nia familia husi A to’o Z keta la existe iha mundu ne’e karik. Sa’a tan hamosu Lei Pensaun Vitalicia ba’a eis-Deputados sira. Karik Timor-Leste mak iha Lei hodi fo’o vencimento firmi ba eis-Deputados sira, nasaun seluk keta la’e karik. Simu osan tomak no plus-plus la siknifika katak pensiunista politika sira simu osan pensaun, maibe simu vensimentu doubradu. Iha nasaun nebe’e deit buat ida naran osan pensaun sempre hetan redusaun ida bo’ot husi osan inan vensimentu ful-fulan nian nebe’e mak pensiunista ida simu wainhira sei aktivu servisu. Halo lei la’os atu proteje deit ema ka grupu ida nia interese, sa’a tan ho objetivu atu habokur grupu ki’ik iha maioria povu kiak nia leten.

Filozofikamente halo lei tenki bazeia a’an ba’a mos principle of justice (azas keadilan –billijkheid-) no principle of equity (azas kepatutan –redelijkheid-). Hare ba LPV/LMPVDOR nebe’e mak dok tebes husi principle of justice no principle of equity signifika katak LPV/LPMVDOR sai nudar lei korupta (hukum yang korup) iha nasaun ne’e. Principle of justice no principle of equity tenki tau nudar baze hodi sukat productu lei nebe’e mak ukun nain sira produz ba’a nasaun. Alem de tenki justu (adil), patut, lei tenki mos fo’o benefisius ba povu barak ninia moris, la’os fo’o benefisius no proteje deit ukun-nain no riku-nain sira nia interese.

LPV/LPMVDOR dok husi principle of justice no principle of equity tamba ema barak nebe’e iha neon hare no senti katak populasaun Timor-Leste oras ne’e dadaun ekonomikamente sei moris iha kondisaun kasian nia laran. La justu tamba mos li-liu deputadus sira nebe’e mak simu k’nar liu husi kontratu politika nebe’e servisu deit iha tinan lima nia laran ba estadu maibe sei bele simu nafatin vensimentus ba sira nia moris tomak ho valor nebe’e bombastiku, simu osan tomak maski la aktivu ona. Kompara tok ho fungsionariu ba-bain nebe’e mak durante ne’e servisu kontratadu iha departementu governu nian durante tinan 8 resin nia laran, fungsionariu kontratadu hirak ne’e sei bele hetan osan hira wainhira sira remata sira nia kontratu de trabalho ho governu?! Kompara ho Chefe de Sucos sira nebe’e hetan k’nar liu husi eleisaun de sucos, wainhira Chefe de Sucos sira remata sira nia misaun de trabalho sei hetan mos pensaun?! Hira?! Kompara mos ho veteranus no antigos kombatentes sira nebe’e mak balun sidauk simu osan to’o oras ne’e. Antigos kombatentes no veteranus sira balun mak durante ne’e hein iha tempu ida naruk, tinan hitu resin ona maibe ladauk simu buat ida husi governu, maibe ho pasiensia sira sei tu’ur nonok iha fatin. Eis titulares sira, eis deputados sira foin mak iha tempu tinan ida nia laran ‘lakon kargu politika’ maibe sisi ona sira nia direitu, padahal foin mak servi ba governu no estadu iha tinan 4 ka 5 nia laran.

Hare ba kondisaun nasaun nian nebe’e mak hatudu katak maioria povu nasaun ne’e ekonomikamente sei moris iha kondisaun kasian nia laran, no hare ba objetivu hodi hamosu LPV/LPMVDOR hatudu klaru katak ukun-nain anterior sira buka salva sira nia vida ekonomika iha futuru, iha razaun wainhira sosiadades civil rejeita totalmente LPV/LPMVDOR nebe’e korupta no hamosu mos eskandalu moral iha sosiadade let. Ukun-nain sira presiza tau iha ulun no konsidera katak se wainhira lei ida hamosu injustisia sosial no la patut tamba kontra valores sosiais iha nasaun ne’e nia laran, maka la devia obriga vigora lei ne’e. Ita aseita katak LPV/LMPVDOR produz liu husi prosesu politika ida demokratiku, maibe produtu politika liu husi sistema demokrasia la’os atu tetu no hare deit husi aspeitu kuantidade ema maibe tenki konsidera mos ninia kualidade. Implementasaun politika nebe’e demokratiku presiza bazeia a’an ba’a mos etika no moral nebe’e existe iha vida sosiadade nasaun nian.

Hare ba’a rejeitasaun husi sosiadade kona ba LPV/LPMVDOR tamba sai hanesan skandalu moral bo’ot nebe’e ukun nain sira hatudu ba publiku nasaun ne’e, Hakerek’nain sugere atu iha biban ida ne’e estadu no governu buka atu hola medidas politika ruma hodi pending ka anula lei rua ne’e. Governu aktual no estadu iha k’bit politika no moral tomak atu hola medidas hodi halo anulasaun ba lei rua ne’e. Governu no estadu presiza halo estudu ida klean ba materia ne’e atu nune’e iha loron ikus bele hetan rezultadu ida diak no aseitavel. Iha tinan ida ka rua ne’e nia laran, governu bele hola lai medidas politika hodi buka atu fo’o uluk lai medaia dekorasaun ruma ba eis-titulares no eis-deputadus sira hotu, atu nune’e sira bele hein prosesu foun kona ba’a LPV/LMPVDOR.

Hanesan Pe. Martinho Gusmão dehan, Hakerek’nain mos hakarak dehan katak iha kazu LPV ne’e dalaruma Dr. Mari Alkatiri hakarak hatudu ba’a publiku katak iha buat maksalak ida mos mak governantes no deputadus PN anterior husik hela ba nasaun ne’e, no Dr. Mari liu husi metodu sisi ninia direitu pensaun hakarak hatudu no husu atu governo AMP nebe’e iha k’bit politika no moral bele buka hakas a’an atu ha’los. Problema mak ne’e, governu AMP no deputadus AMP sira hakarak ha’los ka la’e?! Hakerek’nain hakarak hateten katak se karik mak governu AMP no deputadus AMP iha PN bar-baruk a’an atu hola medidas foun ruma ba LPV/LPMVDOR maka publiku sei to’o iha konkluzaun ida hodi hateten, estadu no governu aktual tau ba’a iha dasi hanesan deit ho governu no estadu anterior nebe’e produz LPV/LPMVDOR. LPV/LPMVDOR sai nudar desafius (tantangan) nebe’e sadik governu AMP no deputadus AMP nebe’e maioria iha PN buka solusaun ida justu ba povu no nasaun. Se wainhira la iha anulasaun ba LPV/LMPVDOR maka kondisaun ne’e sei hatudu klaru no fo’o mos siknifikasaun ba publiku katak governantes AMP no deputadus AMP iha PN buka ku’u lesuk buat nebe’e mak uluk membros PN no governantes anterior sira kuda hela iha nasaun ne’e.

Hare ba’a LPV/LMPVDOR nebe’e korupta no hamosu eskandalu moral bo’ot iha nasaun ne’e nia laran, ita tomak hein katak distintus deputadus AMP iha Parlementu Nasional buka halo aksaun politika hodi halo anulasaun ba’a LPV/LPMVDOR. Alem de fo’o fiar ba’a deputadus AMP, forsa sosial hanesan Igreja, NGO no komunidade sivil seluk nebe’e namlekar iha Timor laran bele hala’o kampanhe hodi kontra implementasaun LPV/LPMVDOR. Iha mos cela atu komunidade civil bele hatama keixa ba Tribunal hasoru LPV/LPMVDOR nebe’e korupta. Iha tempu nebe’e mak sei mai, liu husi planu de estabilizasaun Komisaun Anti Korupsaun nebe’e mak governo no estadu hanoin atu harí, ita hein atu komisaun refere bele toma mos medidas hodi halo evaluasaun ida bo’ot, luan no klean ba’a produsaun leis nebe’e mak durante ne’e instituisaun politika seberania nasaun ne’e produz. Komisaun Anti Korupsaun presiza hato’o rekomendasaun hodi bele fokit leis nebe’e korupta no leis nebe’e mak hamosu injustisa sosial no ekonomika ba’a povu iha nasaun ne’e. Tamba wainhira partes hot-hotu la iha hanoin atu hola medidas nebe’e lais maka LPV/LPMVDOR nebe’e korupta sei ‘naok’ riku-soin povu no nasaun nian hodi habokur grupu ki’ik, eis ukun-nain sira iha nasaun ne’e. Impletasaun LPV/LPMVDOR dalaruma bele halo nasaun monu collapse iha tinan hirak nebe’e mak sei mai. ****End**** (Artigu ne'e hatun mos ona iha Timor Post Edisaun 24/2/09)

Sexta-feira, 6 de Fevereiro de 2009

Lei Pensaun Vitalisia harus direvisi

Undang-Undang Lei Pensaun Vitalisia Harus Direvisi
.
Publik Timor-Leste pasti kaget, heran, dan mungkin juga naik pitam jika membaca artikel Vitor Tavares yang dimuat haria STL, Edisi Rabu (04/02). Vitor mengulas khusus masalah draft Lei Pensaun Vitalisio (gaji pension untuk seorang mantan Perdana Menteri dan pejabat Negara) yang dibuat semasa pemerintahan Fretilin.

Setelah kelompok AMP membentuk pemerintahan dan Xanana Gusmao terpilih sebagai Perdana Menteri, Agustus 2007, Alkatiri, Cs langsung mengajukan draft UU itu kepada Menteri Keungan, Emilia Pires, untuk disahkan segera. Bagi siapa pun yang mencintai negeri ini, membaca draft UU tersebut pasti naik pitam. Karena tuntutannya sangat berlebihan, dan pantas ditolak. Beberapa diantaranya adalah menuntut biaya negara untuk membersihkan rumah kediaman dan mengurus pakaian untuk mantan Perdana Menteri dan pejabat negara.

Negara perlu memberi pengawalan pribadi, penjaga keamanan tetap kediaman mereka, negara perlu membangun kantor dan lengkap dengan komputer dan internet, menyiapkan sekretariat dan sekretaris, penasehat, membeli telemóvel untuk mereka, memberi móbil baru merk Toyota Prado 4 x 4 Diesel atau Toyota Land Cruser 4 x 4. Negara harus membayar iuran listrik, air bersih dan minyak 150 liter untuk digunakan. Jika mereka ingin keluar negeri, Negara harus menanggung biaya pesawat untuk mantan Perdana Menteri bersama keluarganya. Negara harus menyediakan dua orang keamanan selama mereka berada diluar negeri, Negara harus membayar hotel hingga mereka kembali ke Timor-Leste. Negara harus menanggung semua biaya pasport diplomatik dengan status VIP untuk mantan Perdana Menteri dan keluarganya. Negara harus membeli mobil baru dari luar negeri, dan mantan Perdana Menteri memiliki hak membeli satu mobil baru setiap 5 tahun tetapi bebas dari pajak import.

Semua tuntutan itu sangat logis. Berlebihan, bahkan mencabik nurani rakyat Timor-Leste. Bagaimana mungkin Negara baru seperti Timor-Leste mampu memenuhi tuntutan seperti itu. Bayangkan kita baru merdeka, infra-estrutur belum apa-apa. Semua terlihat masih seperti dulu. Sebagian besar rakyat hidup miskin, perekonomian nasional berputar ditempat, angka pengangguran sangat tinggi, setiap tahun tambah berlipat ganda, lapangan kerja tidak ada, dan lain sebagainya. Bagaimana mungkin negara dituntut harus memenuhi semua ketentuan dalam draft UU tersebut. Oke-lah disatu sisi kita bisa memahami, penghormatan terhadap seorang mantan Perdana Menteri dan para pejabat negara. Tetapi isi draft UU itu sangat berlebihan, tidak bermoral. Masa si, satu orang yang jadi Perdana Menteri, keluarganya harus ditanggung negara. Apa untungnya Bari rakyat? Tidak Ada!

Para penyusun draft UU tersebut boleh dibilang bukan orang Timor-Leste tetapi orang Eropa dan Amerika yang “dipanggil” ke Timor-Leste untuk memimpin. Karena itu mereka tidak pernah merasa menderita dengan mayoritas rakyat yang menderita. Mereka hanya berpikir tentang diri dan keluarganya sendiri. Jika draft UU itu tidak direvisi, jangan heran jika muncul gelora rakyat untuk menentang.**

Husi AMI (STL, edisaun 06/02, hal. 14)

NINO CONIS SANTANA

HANOIN HIKAS FALI

Konis Santana mate ho tinan 41 iha loron 11 fulan Marsu tinan 1998. Moris iha Veru, Tutuala, Lautem, loron 12 fulan Janeiru tinan 1957. Se karik sei moris, ohin loron Konis halo tinan 52. Hau dedika artigu ida ne'e ba ema Timor hotu nebe kontinua tane memoria Nino Konis Santana nian. Tinan ida ne'e, loron 11 fulan Marsu halo tinan 11 hosi Heroi Konis Santana nia mate.
Hanesan professor José Mattoso hateten katak na crença popular, os heróis, em boa verdade, não devem morrer. Ne'e duni, Konis Santana nia memoria kontinua existe iha ema Timor nia moris tomak.
Poezia "Ami Ema Mate" hanesan poezia ida nebe hau dedika ba Nino Konis Santana.
Ami Ema Mate

Ami ema mate.
Ami iha lian!
Ami iha neon!
Ami iha naran!

Ami lian imi husik!
Ami laran taridu.
Ami neon imi haluha!
Ami laran sai susar!
Ami naran imi la temi!
Ami lian, ami neon sai folin laek!

Ami lian, ami neon, ami naran imi tane!
Ami laran haksolok!
Ami mate folin iha!
1ª Parte:. Biografia uitoan konaba Konis Santana
Antonino Santana, konhesido ho naran Nino Konis Santana, moris iha Veru, Tutuala, Lautem, loron 12 fulan Janeiru tinan 1957. Se karik moris, ohin loron komandante Konis halo tinan 52. Oan hosi Jee Makaru no Poko Tana. Konis nia aman ema agrikultor. Konis iha bin ida no maun ida. Hermínia Santana no Victor Vieira de Araújo (Victor mate iha emboscada/combate nia laran, iha loron 10 fulan Junho tinan 1980, besik foho Paitxau). Konis nia inan Poko Tara uza naran zentiu hodi bolu Konis ho naran Je Konisu. Maibe, Konis nia maluk guerilheirus sira hanesan Matos ho Somotxo sempre bolu ho respeitu no admirasaun Kaka Je Konisu. Kaka signifika maun. Konis nia aman, Jee Makaru mate tamba moras fuan iha tinan 1982. Konis nia inan sei moris, hela iha Veru, Tutuala, Lautem. Ferik los ona. Hanesan ferik Timor seluk-seluk tamba funu nia halo-halo ohin loron Poko Tara sei rai memoria barak konaba Timor, liu-liu konaba nia oan mane Konis.
Kuandu Konis halo tinan 7 (3/3/1964), Jee Makaru no Poko Tana haruka Konis simu sakramentu mina sarani iha kapela Tutuala ho naran Antonino Santana. Maibe Konis gosta uza liu naran Nino do ke Antonino
Konis komesa aprende letras ho tinan 6, iha eskola posto Veru. Hafoin, tamba matenek, Konis ba eskola liu iha Colégio Salesianos iha Fuiloru, dirijidu hosi padre Magalhães. Desde kiik maka Konis hatudu karakter ida esperto no matenek. Konis gosta lê, hakerek poezia no textos seluk tan, mos, Konis gosta tebe bola, basket no volli.
Hosi Fuiloru, hotu tiha 4ª classe, Konis ba Dili estuda iha eskola partikular dirijidu hosi Francisco Xavier do Amaral (ohin loron presidente ASDT). Hosi ne’e, Konis hahu aprende disiplina barak (Português, Inglês, Filosofia, Latim). Hafoin, Konis tama ba Escola Engenheiro Canto Resende, Dili, durante tinan lektivu 2 (1973/1974, 1974/1975).
Konis halo kompleto curso de professor primário iha tinan 1974/1975.
Iha Dili, Konis hela ho nia primos no amigos: Lino, Armando da Silva no Abel da Cruz sira nia uma.
Se karik maka la mosu 25 de Abril "Revolução dos Cravos" iha Portugal, Konis nia destino maka Portugal. Tamba iha momentu neba se maka hetan nota diak, sei hatutan liu eskola iha Portugal hodi nune bele sai professores primários laos deit professores de posto escolar. Konis hetan nota diak iha curso de professor primário.
Tuir testemunho barak maka dehan katak Konis hanesan klosan ida simpatiku, simples, komunikativu no diak.
a Opsaun Politika
Kuandu hahu’u mosu forsas politikas iha Timor Leste iha Maio tinan 1974, Konis la hatudu ninia interesse atu adere ba partidu politiku.
Iha Konis nia karta ida, Konis hakerek nune:
«Despolitizado como estava, andava indiferente com a situação politica vivida em Timor Leste. Liberdade e independência significavam para mim perda de oportunidade e de emprego. Até queria que o status quo anterior permanecesse, pois o que mais me interessava era concluir os estudos, encontrar emprego e ganhar algum dinheiro para resolver a situação de extrema pobreza familiar […]. Não ingressei em nenhum partido politico e mesmo quando o primeiro movimento estudante, a UNITIM – União Nacional dos Estudantes de Timor Leste – foi criada, não participei da (reunião) plenária, assim como a quase totalidade dos meus colegas de escola. Mais tarde, depois de uma reunião extraordinária convocada pelos organizadores da UNETIM, fui nomeado membro do corpo directivo da UNETIM na minha escola, só porque ousei falar um bocado na reunião….»
Hosi ne’e, ita bele hatene katak, fou-foun Konis lakohi mete iha politika. Konis Santana preokupa liu ho moris estudantil, hakarak halo hotu lalais ninia estudo hodi bele servisu i bele fo tulun ba nia família nebe moris sei kiak.
Maibe, Konis halo kontaktu ho estudante seluk-seluk. I, Konis komesa hatudu ninia simpatiza ba Fretilin. «Comecei a estabelecer novas relações com colegas de outros estabelecimentos de ensino e, dos vários contactos tidos, comecei a simpatizar com o ideal de independência. Comecei a simpatizar com a Fretilin».
Ne’e duni, Nino Konis Santana komesa tama ba Fretilin iha fim ano lectivo 1974-1975. Iha momentu neba, Konis ho tinan 18. Iha UNETIM nia laran, Konis konhese Hodu, i Konis hakerek nune: «Foi meu colega da UNETIM, e desde essa altura nos tornamos amigos. Durante as "Bases de Apoios" fomos todos quadros médios, companheiros de luta e amigos…»

b. Guerra Civil ou Funu Maun-Alin
Funu maun-alin iha 1975 provoka Timor oan mate barak, hodi loke odamatan ba invasaun Indonésia iha Dezembro 1975.
Konis Santana hakerek: «Face à agressão das tropas indonésia à Pátria, como timorense igual a outro timorense qualquer, não tive outra solução senão subir as montanhas da Pátria e resistir à agressão»
Konis Santana halai ba foho hodi adere ba seksaun politika Fretilin, tama ba OPJT (Organização Popular da Juventude Timorense) ramu ida ho OPMT (Organização Popular da Mulher Timor).
c. Konis Santana iha Mehara
Iha Mehara, Konis Santana hanesan responsável da juventude no populasaun iha Tutuala hamutuk ho Fernando Canto, ema Tutuala. Secretário zona maka Bartolomeu Dias no Vice-Secretário maka Francisco Loiola, ema Veru.
Iha Mehara, Konis Santana namora ho Luísa Gonzaga, i, sira hetan oan mane ida maibe mate molok halo tinan ida (iha 1977) iha pua Ma’a, besik Loré. Sira la kaben (tuir katoliku) maibe tuir tradisaun ema Timor nian.
Entre Maio/Junho 1978, kuandu militares indonésios halo ataka makaás naran "operação cerco e aniquilamento", Konis ho populasaun barak halai ba matebian. Sira seluk indonésia kaer, inklui Konis nia kaben Luísa no família sira.
d. Konis Santana iha Matebian
Iha Matebian, Konis Santana nomeia ba delegado do Comissariado Político.
Comissário Politico maka Será Kei.
Iha Outubru/Novembru 1978, base de apoio iha matebiam naksobu, obriga Xanana ho comandante Falintil nebe resisti tenki fahe malun. Companhia hosi Jersen Black, Será kei, Kalisá, Ologari no seluk tan halai ba Oeste. Companhia intervensaun hosi Xanana, akompanya hosi Kilik, Fernando Txai (Fernando Teles do Nascimento), Mau Hodu, Matan Ruak, Somotxo, Konis Santana no seluk tan halai ba Leste.
Konis Santana hamutuk ho Xanana, Holi Natxa no seluk tan husik matebiam hodi ba Lospalos iha kalan 22 Novembru 1978. Iha neba, sira halo kontaktu ho populasaun hodi organiza nafatin funu.
e. Nicolau Lobato nia mate
Nicolau Lobato nia mate besik Rotutu, iha Same, iha 31 Dezembro 1978, lori konsekuensia bo’ot ba resistensia Timor. Populasaun rende, guerilheiros mos barak maka rende. Comandante sira fahe malun.
Xanana Gusmão uza nia talento guerilheiro hodi halo kontaktu ho populasaun. Xanana Gusmão hateten ba populasaun sira "taka kapote ho inimigu sira (Cobre-te com o manto do inimigo)", konsege organiza filafali funu.
Konis Santana rasik rekonhese hahalok Xanana nian, hodi hakerek nune: "Apoiado e escondido pela população, ele ia de casa em casa, de aldeia em aldeia, contactar com a população, esclarecer, agitar, ouvir e sobretudo aprender das massas, da sua inesgotável fonte de experiências e ensinamentos, beber da sua determinação energias para se empenhar na tarefa dificílima de reorganizar a luta no sector".

f. Reorganizasaun Resistensia
Reorganiza filfali funu laos fasil. Iha Ponta Leste reorganizasaun konsege lalais. Maibe, iha territoriu seluk, hafoin tiha Nicolau Lobato mate, susar tebe-tebes atu hetan komando uniku. Komandante barak maka moris iha isolamentu no desmoralizadus. Komunikasaun laos fasil. Xanana simu tarefa bo’ot ida. Prinsipal tarefa maka atu loke filafali kontaktus ho guerilheiros sira seluk iha teritoriu tomak, hodi nune bele hetan komando uniku.
Iha Lalenuk, Xanana organiza enkontru bo’ot ida. Konis konsidera enkontru neé hanesan "primeiro encontro histórico". Hare ba kapasidade nebe Konis Santana iha hanesan komisariu politiku, Xanana nunka tau dok Konis hosi nia sorin.
Hosi tinan 1979 to’o 1980, Xanana buka reorganiza resistensia armada, ao mesmo tempo lansa cooperasaun iha resistensia klandestina ho resistensia armadas.
Iha loron 3 fulan Marsu tinan 1981 hahu I Konferensia Nasional. Konis Santana hakerek nune: "mesmo para a Conferencia Nacional, eu e Hodu fomos companheiros de caravana, vindos da Ponta Leste. Reconheço que Hodu possuía já na altura muita bagagem teórica e ajudou imensamente Xanana Gusmão na realização da Conferencia Nacional. Hodu era dotado de boas qualidades teóricos e intelectuais e possuía alguma experiência de organização".
Iha I Conferencia Nacional, Xanana Gusmão asumi kargu hanesan comissário politico nacional i comandante-em-chefe das FALINTIL.
g. Konis iha regiaun "Nakroman"
Nakroman ho lian portuguez Luz. Hafoin tiha I Conferencia Nacional, hosi pontu de vista militar, Timor Leste fahe territoriu ba regiaun militar 3. Regiaun "Funu Sei Nafatin" iha Leste, regiaun "Nakroman" iha Centro, i, regiaun "Haksolok" iha Oeste.
Konis Santana toma konta regiaun Centro-Sul, koresponde regiaun militar Nakroman, chefia hosi comandante Kalisá. Hosi regiaun Centro, Konis tun ba Bibileu, parti Sul hosi regiaun Nakroman. Maibe, Komandante Kalisá mate iha kombate nia laran iha Fevereiru 1982. Komandante Mau Nana assumi lideransa iha regiaun Nakroman.
Iha Abril 1982, Xanana haruka Konis ba Ponta Leste hodi reorganiza populasaun iha Tutuala ho kolaborasaun adjuntu Mau-Velis, responsável prinsipal iha sub-regiaun Funu Sei Nafatin. Konis iha nia rai Tutuala to’o fulan Marsu 1983.
h. Konis iha regiaun Haksolok
Haksolok ho lian portuguez Alegria. Konis Santana hetan nomeasaun hanesan comissário politico i responsavel iha regiaun Haksolok. Funsaun ne’e Konis Santana assumi hosi tinan 1984 to’o 1991.
Iha prinsipiu fulan Maio 1985, iha konsentrasaun ida iha regiaun Central, nebe hasoru hamutuk: Konis, Ruak, Alex, Lere no komandanti seluk tan ho objektivu atu reorganiza Frente Clandestina.
Tamba kapasidadi inteletual, politiku i humana nebe Konis Santana iha, Konis sai hosi regiaun "Nakroman" ba assumi responsável iha regiaun Haksolok.
Konis Santana hakerek ba Kasi nune: "Regressei dali (da Ponta Leste) e fui atirado para esta querida fronteira, região a que sempre aspirei chegar, e correspondeu ao meu sonho a colocação que a Luta me deu. Fiquei grato, muitíssimo grato por isso, e estou feliz por estar a lutar aqui, numa terra por onde nunca tinha passado antes, e cuja população também nunca conheci, mas que me acolhe e me dá todo o apoio moral, político, material, e até mesmo em questões de vida, para eu lutar. Vivo gozando deste imenso apoio popular que nunca tinha saboreado noutro lado….Tenho tudo quanto preciso para lutar. Apoiam-me muito mais e melhor que os nossos próprios familiares. Sinto-me muito bem aqui, Kasi, e se não morrer até ao fim da guerra, não sei se pensarei em retornar a nossa terra"
Xanana Gusmão hatene katak Konis Santana iha liu "pensamentu politiku" do ke "iha kampu militar". Tamba ne’e iha tinan 1986 to’o 1991, Konis sempre akompanya Xanana iha regiaun "Haksolok". Konis kontinua hametin kontaktu entre populasaun ho guerilheiro, entre regiaun ho regiaun.
Iha 1987, Xanana komesa koloka neutralidade Falintil. Xanana hakerek iha mensagem 7 de Dezembro 1987 nune: O que move de Timor Leste à luta, dizia «não é fazer uma Revolução […]. O objectivo do Povo Maubere é libertar a Pátria da ocupação estrangeira para poder viver livre e independente.
Konaba neutralidade Falintil, formasaun CNRM, Konis sempre iha opiniaun nebe a favor interesse nasional povo Timor nian.
i. Kapturasaun Xanana
Indonésia kaer Xanana Gusmão iha madrugada loron 20 fulan Novembro 1992 iha Lahane-Dili, tinan ida tiha hafoin massacre Santa Cruz 1991.
Ma’Hunu Bulerek Karathayano-Bukar- assumi lideransa funu nian. Maibe, iha 5 de Abril tinan 1993, Indonésia kaer Ma’Hunu iha Ainaru.
j. Konis Santana, Chefe do Conselho Superior da Luta (1993-1998)
Iha loron 25 fulan Abril tinan 1993, Konis Santana kaer lideransa funu nian. Lideransa nebe Konis assumi ho juramentu iha heróis sira nebe mate iha Timor Leste ninia leten.
Tinan 5 tiha, Konis Santana mate iha nia subar fatin, iha Ermera.
Tuir livro A DIGNIDADE Konis Santana e a Resistência Timorense, autor José Matosso, hakerek nune:
"No fim de Fevereiro de 1998, Somotxo estava, como acontecia mutas vezes desde 1994, a ajudar Konis na escrita dos seus textos e no uso do telefone por satélite oferecido pelos japoneses. Passou a outro abrigo por ordem dele, para preparar uma reportagem acerca da criação do CNRT, destinada à Frente Diplomática. Falava frequentemente com Konis pelo intercomunicador. Mas, no dia 9 de Março, Konis avisou-o de que iria ter o HP desligado porque haveria muitos visitantes na casa. O padre Sancho, pároco de Ermera, iria celebrar uma missa na capela de Mirtutu, e haveria um almoço em casa do Sr. Caetano. Konis mandou fechar o abrigo e pôr um vaso de flores sobre a tampa, mas pediu para deixar aberta a porta da sala do oratório, por cima do abrigo. No dia 11 de Março à noite, Somotxo recebeu a notícia da morte de Konis, comunicado pelo Sr. Caetano, por meio do HP. […] Konis tinha sido encontrado morto pelos filhos do Sr. Caetano, que abriram a tampa do abrigo e chamaram pelo "tio". Como ele não respondesse, trouxeram luz e viram-no sentado, imóvel, encostado à parede. Por isso, chamaram os adultos".
Nino Konis Santana mate ho tinan 41.
2ª Parte: Hau nia Kontaktu ho Konis Santana
a. Um pedido de urgência
Iha tinan 1994, liu hosi companheiro Bossa, hau simu korespondensia ida hosi Konis Santana. Iha karta nia laran, Konis husu atu loke kontaktu seguru i rapidu ba Xanana iha Cipinang, Jacarta. Iha momentu neba ami bolu Xanana ho naran: irmaun Kamudy (ou mas Kus). Iha karta nebe Konis hakerek mai hau, iha tan karta 2. Karta ida hosi Konis ba Adalberto Alves iha Portugal, karta ida seluk dirijida ba Donaciano Gomes –alias- Adano iha Austrália. Hau konsege haruka dokumentus sira neé ba to Jacarta, hafoin maluk sira iha Jacarta haruka liu documentus ba destinatariu.
b. Lori dokumentus CEL/FA no CEL/FC
Iha tinan ne’e duni, 1994, hosi companheiro Siak, entrega mai hau dokumentus hosi CEL/FA no CEL/FC. Dokumentus importanti nebe tenki entrega ba irmaun Kamudy i haruka liu ba Frente Diplomática.
Hau uza dalan terrestre hosi Dili ba to’o Batugede, uza kareta governu nian (plat merah) atu nune fasil halo sirkulasaun. Hosi Batugede, hau apanha bis ba Atambua, Hosi Atambua ba Kupang. Hosi Kupang apanha avião ba Bali. To’o iha Bali, uza dalan terrestre ba Surabaya. Iha Surabaya hau tenki hasoru Lukas da Costa tamba tenki entrega dokumentus Renetil nian. Pois, hosi Surabaya hau ba Malang entrega dokumentus ba Samala Rua (Jose Neves). Ikus liu, hau to’o iha Jacarta. Hau nia missaun hotu iha Jacarta. Iha Jacarta, hau entrega dokumentus ba Alau no Antonino Gonçalves. Hau lahatene oinsa dokumentus hosi CEL/FA no CEL/FC to’o iha Xanana nia liman no Frente Diplomática. Tamba hau nia missaun maka salva deit dokumentus hosi Timor to’o iha Jakarta.
c. Tinan 12 tiha…
Kuandu hau simu livro konaba Konis Santana A DIGNIDADE Konis Santana e a Resistência Timornese, autor José Matosso, hau lê, lê filafali hodi buka halo ligasaun historika. Livro ne’e publika iha Portugal iha tinan 2005, tinan hitu tiha hosi Konis nia mate. Iha matéria barak maka ita bele komprende konaba personalidade Nino Konis Santana. Iha livro nia laran konsta mos dokumentus sira nebe hau lori hosi Timor to’o Jacarta. Karta hosi Nino Konis Santana dirijida ba Mário Soares, Boutros Ghali, Bill Clinton, Soeharto no Timor oan iha exterior (pag. 219).
d. Konaba Konis nia mate
Iha Portugal hau rona Konis nia mate. Hau la fiar. Maibe. padre Domingos Maubere, iha momentu neba (1998) hanesan koordenador ou enviadu espesial Xanana nian hodi trata konvensaun nebe atu halo iha fulan Abril iha Peniche, Portugal (hodi muda CNRM ba CNRT). Imediatamente padre Domingos Maubere haruka organiza missa ida ba komunidade Timorense iha Portugal in memorium Konis Santana.
3ª Parte (Fim) Konis Santana hare hosi buat nebe maka nia hakerek
Hau konsidera katak Konis Santana laos ema militar deit maibe ema politiku diak ida. Konis mos gosta le no hakerek: hakerek poezia, hakerek textus seluk nebe husik hela ba povo Timor.

Harohan ba Na’i Maromak
Fó dame no domin
Sei husu ho laran tomak
Fó moris hakmatek…maluk sira


Buat ida terus
Ema hotu ka anjo lalehan
Sira mós hatene

Tan Sá iha rai ne’e, Timor sala laek
Ohin loron mate barak, tan funu.


Konis hakerek nune:
"Sou ávido de leitura e gostaria imenso que o irmão procurasse arranjar-me um livro do nosso líder "Timor Leste, um Povo, uma Pátria". …. "
Iha karta seluk, Konis hakerek nune:
"Sou ávido da leituras. Tudo quanto me aparece pela frente, procuro lê-lo e relê-lo. Para aprender o português, para aprender a forma de esquematizar ideias e apresentá-las……"


Jumat, 03 April 2009

Maun Nazario Esperito Santo...

karik se deit mak hare foto ne'e...keta hare nia fuk oan ne'e ho gaya kaer sigaru ne'e mak ne'e hakarak hatene karik Maun ne'e naran Ametha (samaran),i Nia agora sai fuk boot tamba deit sonde...sonde hela deit...


Hatolia

Kota Gleno

Capela Ermera


Esta foto foi tirada em Eraulo,Ermera. Capela do Centro St. Bahkita 

Malam Syukuran Vitor.cs





Rabu, 01 April 2009

Malam syukuran Wisudawan Vitor.cs




Wisuda Vitor


Husi foto ne'e ita hare katak iha buat ida mak foto hamutuk ne'e..
buat ne'e saida....ita Nia mau Vitor hetan graduasau husi Universidade Tribuana Malang..nebe halao iha dia 28 de Marco 2009...Nia hasai nia titel hanesan Sarjana Teknik Kimia..nebe hanesan ema permeiro nebe mak husi Distrito Ermera sub-distrito Hatolia -Suco Manusae...ne'e hanesan kebanggana boot ida ba ita ERMERA OAN HOTU...Nebe husu ita hotu atu supporta malu nafatin ba oin i luta kontra beik...

Ne'e ita hotu hatene katak ita Nia Maun Bo'ot Ozorio nebe hasai ona gelar Sarrjana Informatica

Paulo Soares Exposto.Sip.


Ne'e Maun Paulo Exposto nebe hetan Graduasaun husi Universidade Wijaya Kusuma Surabaya..Nia hasai titel Sarjana Politik...Nia Maun ida que halo moris situasaun waihira ita hotu triste.......luta ba oin nafatin Maun bo'ot....

Eng.Hernani Genoveva.G.


Husi foto ne'e ita hotu belehare katak Estudante Ermera ne simu na graduasaun husi Universidade Wijaya Kusuma Surabaya...Estundate ne'e naran Hernani Gonoveva.G.nebe remata nia estudos ho Eng.Civil....nebe mak sei servi Rai Doben Timor Leste liu-liu distrito Ermera....mai ita hamutuk lao ba oin nafatin.....hatudu ba Mundo katak ita mos bele...
luta siempre....

Ponciano D.C.X,SH Bersama Keluarga


Husi Foto ne'e.ita hotu bele hare Iha estudante Ermera oan ida simu graduasaun husi Universidade Wiajaya Kusuma Surabaya...Husi Liman Los Nia alin Bety ho Mae i Husi Karuk Maun Ani ho Tiu Moises....Nia klaran simu ona graduasaun Hanesan Sarjana Hukum....Nebe sei sai mos ema ida nebe inportante ba Rai Doben Timor Leste liu-liu Distrito Ermera...abansa ba oin nafatin luta kontra beik i halakon hahalok at nebe ita hasoru...
Vitoria Siempre....

Jumat, 27 Maret 2009

DERBY TEAM SE KOTA GLENO


INILAH KESEBLASAN DARI DUA TEAM YANG AKAN BERTANDING UNTUK MEMBAWA NAMA BAIK MASING-MASING WILAYAHNYA...

duo capten team BAIRO 3 VS BAIRO 1&2

NE'E CAPTAON RUA HUSI BAIRO  3 HO BAIRO 1 & 2

HUSI BAIRO 3 NARAN DINIZ COSTUM MEAN & HUSI BAIRO 1&2 COSTUM ORENS NARAN 

ALIKU ....

HO WASIT NEBE PIMPIN PERTANDINGAN NARAN 

MAUHUNU..

KU'U CAFE

DULAS CAFEE

HABAI CAFE